Ona se osvrnula i na uticaje koji dolaze spolja, poput trendova koje vidimo na međunarodnoj sceni, ali i pojava koje se tiču unutrašnjeg stanja u društvu u kojem je došlo do personalne promjene, ali ne i do promjene mentaliteta, pa su građani koji su željeli promjene zapravo iznevjereni, jer ne samo da se promjena nabolje nije dogodila, već je društvo po mnogim pitanjima nazadovalo. Uzroke za to, prioje svega, nalazi u nedostatku odgovornosti onih kojima je odgovornost da rukovode institucijama i procesima povjerena.

„Imamo neodgovorno ponašanje ljudi koji su na pozicijama odlučivanja, kao i zagovaranje veoma problematičnih stavova, od isključivih tonova do problematičnog načina izražavanja i poimanja stvarnosti, društva i društvenih odnosa, što smo ovih dana posebno imali priliku da vidimo“, pojasnila je Llolla.

Govoreći o posljedicama ovakvog pristupa, dodala je da kada se ovakve okolnosti pretoče u odluke u radu tih institucija uviđamo koliko je društvena reakcija neophodna.

„Tada imamo situacije koje pale jedan alarm koji ukazuje na intertnost i nepostupanje institucija i na to koliko je agravirao taj problem u međuvremenu i šta se krije ispod površine koja ukazuje na stanje u našem društvu“, istakla je ona.

Llolla je naglasila i zabrinjavajuće rezultate istraživanja o povjerenju građana u političke partije i političare.

Povezani članci

Politika

Llolla: Nove političke snage nijesu pokazale da im je EU cilj

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Politika

Llola: Žene u parlamentu moraju svoja uvjerenja da pretvore u društvene vrijednosti

„Istraživanja u Crnoj Gori pokazuju koliko je nizak nivo povjerenja građana u političke partije i u političare. Mislim da političke elite treba baš tu dobro da se zamisle kako smo došli do toga – da li mi adekvatno koristimo prostor koji nam se daje da zaista zagovaramo javne interese ili smo ušli u začarani krug međusobnih prepucavanja. Jer, građani sve osjećaju i mogu itekako da identifikuju ko ima stvarne, realne namjere“, istakla je Llolla.

Komentarišući položaj žena u politici, precizirala je kako su prepreke koje se nameću ženama daleko kompleksnije nego što se čini.

„Kroz iskustvo koje sam tokom prethodnih godina imala, posebno u radu sa ženama širom Crne Gore, uvijek sam bila srećna jer sam vidjela da žene imaju nevjerovatan potencijal za politiku, ali ni dan-danas se on ne koristi koliko bi trebalo da bi donijele onaj zaokret koji je crnogorskom društvu potreban“, dodala je ona.

Llolla je posebno istakla problem seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, ukazujući na dva ključna aspekta.

„Prvi je neregulisana komunikacija na relaciji učenik – profesor i to se vezuje sa tim da mi nemamo protokol kojim se uređuje ta komunikacija, bilo kroz zvanične mail adrese, monitoring od strane servera Ministarstva prosvjete. Te stvari moraju biti vrlo jasno regulisane. Drugi problem je ponašanje ljudi koji su na čelu institucija i kako rukovode kriznim situacijama“, objasnila je ona.

Roditelji, kako je istakla, imaju očekivanja kada djecu šalju u školu da će ona tamo biti bezbjedna i da je učitelj ili profesor na tom mjestu njihova zamjena.

„Kada imate situaciju kada se učitelj ili profesor pretvara u predatora, to ne samo da je podlo i pokvareno, već je i potencijalno kriminalno. Završnu riječ će dati pravosuđe, ali mi nijesmo riješili neka osnovna pitanja u uređivanju društvenih odnosa“, naglasila je Llolla.

Ona je dodala da je za kreiranje preventivnih programa potreban avangardan mentalitet.

„Postalo je evidentno da ovako ne možemo ići dalje, jer je pitanje šta će se sljedeće desiti ako normalizujemo ovakve stvari u našem društvu“, zaključila je.

Kao poslanica DPS-a, podsjetila je da bojkotuje rad Odbora za ljudska prava i slobode od početka mandata. „Razlog je taj što je na čelu tog odbora poslanik koji je iskazao homofobne stavove, koji negira genocid. Za nas je bilo obesmišljavanje uloge Skupštine u procesu evropskih integracija i u procesu razvoja društva“, istakla je Llolla, dodajući da je važno kako se vlast odnosi prema ljudskim i manjinskim pravima.

Govoreći o Odboru za rodnu ravnopravnost, izrazila je nadu da može imati proaktivniju ulogu. „Promjene ne dolaze samo kroz nova lica, nego su u suštini nov mentalitet“, precizirala je ona, dodajući da Kolegijum Ženskog kluba ima potencijal da mijenja stvari u društvu.

Posebno je istakla važnost inicijative kojom je izjednačen koeficijent za zarade doktora farmacije sa onima za doktore medicine, naglašavajući da je čak 96 odsto doktora farmacije žene. „To je korak ka prepoznavanju i osnaživanju žena u profesijama koje imaju ključan značaj za društvo“, zaključila je Llolla.