Video
Redefinisanje međudržavnih odnosa na globalnom nivou, koje je svojim izjavama, a zatim i postupcima pokrenuo aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp od prvog dana svog drugog mandata, teško da se može zaustaviti.
Njegove kolonijalne i imperijalističke težnje koje su već izazvale revolt mnogih zemalja, naročito onih koje geografskom pozicijom i ekonomskim odnosima gravitiraju ili zavise od velikih Sjedinjenih Država, dovode do pregrupisavanja čak i među zemljama koje su nekada bile na suprotnim stranama.
Težnje drugih „velikih igrača“ da na isti ili sličan način mobilišu svoje snage kako bi ostali u trci za novu podjelu svijeta, već je razotkrio pozicije mnogih zemalja koje su do skoro insistirale na tome da se pozicioniraju kao „neutralne“.
Većini ekonomskih stručnjaka nije jasno zbog čega je uvođenje novih carina manjim zemljama uopšte bilo potrebno i što mogu SAD time dobiti. Jedino je sigurno to da će zemlje Zapadnog Balkana biti u minusu bez ikakve potrebe
I zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, izvjesno vrijeme osjećaju pritiske sa strane, kao posljedicu ovih i ovakvih poremećaja globalnih političkih i, posebno, ekonomskih kretanja.
Kako bismo dobili uvid u sve započete i potencijalne promjene koje stižu „s one strane Atlantika“, ključne odgovore Pobjeda je zatražila od Iva Puljića, šefa dopisništva Al Džazira Balkans u Vašingtonu sa višedecenijskim iskustvom praćenju međunarodnih odnosa.
On smatra da postoji mnogo načina na koje ekonomska politika predsjednika SAD Trampa može poremetiti odnose unutar same Evropske unije.
“Prije svega, nametanjem carina na evropske proizvode, što je Tramp već učinio i sada želi pregovarati o tome. SAD i EU su najveći trgovački partneri, ali sada to višedecenijsko poslovanje može doći u pitanje, a robna razmjena se može urušiti kao kula od karata”, stiče sagovornik Pobjede.
Ukazuje kako Tramp ima „jedinstvenu logiku“ zbog koje nameće sankcije i suparnicima, ali i najboljim prijateljima.
“To samo po sebi govori da je riječ o lošem, nepotrebnom potezu, koji može natjerati evropske zemlje da potraže drugog, stabilnijeg partnera. Recimo Kinu. Onda bi Amerika ostala prilično izolovana na globalnoj trgovinskoj sceni, uz ozbiljne finansijske gubitke. Tramp želi svojim siledžijskim karakterom prisiliti svijet da se pokloni Sjedinjenim Državama, što neće proći bez žestokog otpora”, kaže Puljić.
SAVEZI
Pogoršanje odnosa na relaciji SAD – EU, smatra naš sagovornik, moglo bi imati i mnoge loše posljedice po zemlje Zapadnog Balkana, naročito one koje nijesu u EU. On podsjeća da su već na snazi određene carine za pojedine balkanske zemlje.
“To je pomalo smiješno kada se zna da je riječ o vrlo malim poslovima, kada se oni uporede s velikim trgovinskim partnerima, poput Kanade ili Velike Britanije. Većini ekonomskih stručnjaka nije jasno zbog čega je uvođenje novih carina manjim zemljama uopšte bilo potrebno i što mogu SAD time dobiti. Jedino je sigurno to da će zemlje Zapadnog Balkana biti u minusu bez ikakve potrebe”, potcrtava on.
Nesigurnost na različitim poljima nerijetko vodi tjšnjoj saradnji država. Zbog toga brojni analitičari već mjesecima pokušavaju da daju odgovor na pitanje da li bi vanjska politika SAD, odnosno ponašanje predsjednika Trampa mogli dovesti formiranju mnogih novih političkih, pa i vojnih saveza. U našem regionu je pažnju posebno izazvao sporazum o bezbjednosnoj i vojnoj saradnji koji je Hrvatska već napravila sa Kosovom i Albanijom.
Za sagovornika Pobjede su takvi savezi realna mogućnosti, ali ne kao posljedica ponašanja SAD nego Rusije.
“Tramp razmišlja ovako: velike sile imaju svoja „dvorišta“. Rusija ima Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i možda poneku baltičku zemlju. Kina ima Tajvan i Južno Kinesko more s ostrvima. Amerika ima Kanadu, Meksiko, Grenland, Panamu… I niko se ne bi trebao miješati drugome u interesno područje. Ojačati nacionalizam, dokrajčiti globalizam, vladati čvrstom rukom. Zato je Rusija ta koja može dovesti do eventualnih novih vojnih saveza na lokalnom nivou. Sve ostalo je već u NATO savezu na Zapadnom Balkanu”, pojašnjava on.
CRNOGORSKI SCENARIO
Puljić se s posebnom pažnjom osvrnuo i na aktuelnu značajnu polarizaciju političke i društvene scene u Crnoj Gori.
Govoreći o tome da li bi slabljenje naše ekonomije moglo voditi novim lošim odlukama po njenu geopolitičku poziciju i kakvim, on ukazuje da je „ekonomija uvijek pokazatelj sigurnosti“.
“Loša ekonomija vodi do manje sigurnosti, slabljenja društva i jačanja korupcije. Crna Gora nije izuzetak. Potrebno je nacionalno ujediniti zemlju kako ne bi bilo tolike podijeljenosti, ali ne u nacionalističkom, nego u kulturološkom, jezičkom i istorijskom smislu, kako bi se izbjegao bosanskohercegovački scenario”, rekao je Puljić.
Posebno navodi da treba biti oprezan u odlukama o ekonomskom partnerstvu. Zato preporučuje da treba sve učiniti kako u budućnosti ne bi zavisili od, na primjer, ruskog gasa.
Crna Gora može biti novi Monako, ali i novi Krim
I pored svih aktuelnih prijetnji po stabilnost Crne Gore, kako na ekonomskom, tako i na političko-bezbjednosnom planu, Puljić kaže da je naša zemlja i dalje u „sigurnoj zoni“.
Preporučeno
“NATO savez je za Crnu Goru najbolja garancija, ponajviše zbog dubokog gaza u luci Bar, gdje mogu pristati veći ratni brodovi radi sprečavanja eventualnih bezbjednosnih provokacija. Crna Gora je predivna zemlja sa velikim potencijalom koja može, uz dobro upravljanje i na duže staze, postati novi Monako. A to je mnogo bolja varijanta od one sa druge strane medalje, da postane novi Krim”, kazao je sagovornik Pobjede.
