Video
Izmjenama su, između ostalog, propisani kvalifikovani oblici krivičnih djela Ugrožavanje sigurnosti, Teško ubistvo, Teška tjelesna povreda i Prinuda, kada se izvrše prema osobi koja obavlja posao javnog informisanja, u vezi obavljanja tog posla.
”Dugo smo čekali na bolju, snažniju, pravedniju krivično-pravnu zaštitu medijskih radnika i novinara, zbog toga što su novinari naročito u posljednjih 30 godina, pa i danas, svuda u svijetu izloženi više od drugih profesija. Bilo je jako važno kao doprinos demokratizaciji i slobodi govora, njima obezbijediti mnogo veću zaštitu. Moramo kao ozbiljna vlast da se bavimo ozbiljno i tim pitanjem, to je jedan korak, nije borba za veću zaštitu novinara i bolju atmosferu za njih ovim završena”, kazao je Milačić za Standard.
Upitan da li će ove izmjene pomoći da se unaprijedi položaj novinara, te im uliti povjerenje da mogu slobodnije da se bave svojim poslom, Milačić ističe da će ovo definitivno biti velika pomoć.
”Ovdje se prvi put kvalifikuje ubistvo novinara kao teško ubistvo, iako se ovim zakonom nijesmo odlučili da se novinarima da status službenog lica, ali se oni uključuju u širem smislu pod taj režim veće krivično-pravne zaštite. To će definitivno pomoći. Znamo da su novinari iz raznih glasila doživljavali neopisive napade i pritiske, prijetnje, pa smo imali i ubistva”, navodi Milačić.
Dodaje da će nakon ovih izmjena Krivičnog zakonika svako morati da se suočava sa direktnom krivičnom odgovornošću u slučaju šikaniranja i napada na novinare.
”Nemam dileme da će to najdirektnije uticati da se bezbjednost novinara podigne na mnogo veći nivo. Nama predstoji ozbiljna borba da čitavu medijsku sliku unaprjeđujemo, nije to samo pitanje Krivičnog zakonika, to je i pitanje medijskih zakona i drugih. Ovo doživljavam kao jedan veliki i važan korak, ali treba unaprjeđivati cijelu medijsku scenu i činiti je kvalitetnijom, te uvesti princip odgovornosti”, navodi Milačić u razgovoru za Standard.
O tome da li bi i političari morali da povedu više računa kada su u pitanju pritisci na medije i novinare, poslanik Milačić odgovara da je uvijek isticao i u Skupštini, da javne ličnosti moraju da imaju veliki nivo tolerantnosti na kritike.
”To je elementarno pravilo, da sa većom javnom funkcijom mora da bude veća i tolerantnost na kritiku. Ja sam potpuno spreman na to, o tome sam govorio i kao novinar, ne smatram da treba kriminalizovati uvredu i klevetu, ali treba kao društvo u jednom slobodnom tržištu riječi i ideja, dati potpunu slobodu. Imamo regulatorne agencije i institucije koje se bave stanjem u medijskom sektoru i to treba da se unaprjeđuje, a što se tiče novinara borili smo se za punu slobodu. Ako smo mi u 30 godina kritikovali i to često vrlo žestoko bivšu vlast i mi treba da budemo spremni da budemo kritikovani žestoko i sad, nema da se žalimo. Na kraju postoje privatne tužbe, pa ukoliko neko smatra da su mu povrijeđena prava ne treba da kritikuje medijsku zajednicu, već da podnese tužbu pa će se na taj način izgrađivati i institucije. Bilo je mnogo napada u prethodnom periodu, a veoma malo tužbi. Ukoliko neko smatra da mu je povrijeđena čast nije dovoljno da nešto kaže politički protiv medija, već da kroz institucije riješi to”, ispričao je Milačić.
Dodaje da je u izradi ovog rješenja, imao značajnu komunikaciju sa nevladinim organizacijama koje se bave medijima, koje su i inicijatori, zatim sa Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava, te sa stručnjacima iz ove oblasti gdje bi istakao Teu Gorjanc Prelević koja je, kako kaže, jedna od ključnih ljudi koji su dali doprinos na stručan način.
Kada je riječ o izmjenama Krivičnog zakonika, treba napomenuti i da je preformulisano krivično djelo Sprječavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari, emitovanja programa i objavljivanja informacija tako da se obezbijedi strože kažnjavanje za ometanje ili sprječavanje objavljivanja informacija od javnog značaja putem medija.
Takođe, strože kažnjavanje propisano je ako je učinilac djela službeno lice.
Pored propisivanja kvalifikovanih oblika krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda, predloženo je uvođenje dva nova krivična djela Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka, po uzoru na slična krivična djela koja štite službena lica u obavljanju službene dužnosti.
KOJE KAZNE SU PROPISANE IZMJENAMA
Ovim predlogom zakona definisan je pojam posla od javnog značaja, pod kojim se svrstava i novinarstvo, pa se pod poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano sa povećanim rizikom za bezbjednost lica koje ga obavlja u oblasti javnog informisanja.
– Bolja krivično-pravna zaštita novinara i drugih lica koja vrše poslove od javnog značaja se postiže izmjenama i dopunama članova Krivičnog zakonika koji se odnose na teško ubistvo, tešku tjelesnu povredu, prinudu, ugrožavanje sigurnosti i sprječavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari i emitovanje programa.
– Dopunom člana 144, ubistvo novinara i drugih lica koja obavljaju posao od javnog značaja tretiraće se kao teško ubistvo i počinilac će se kazniti zatvorom od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
– U članu 151 se propisuju oštrije kazne za nanošenje teških tjelesnih povreda novinarima i drugim licima, koja obavljaju posao od javnog značaja.
– Ko, tako, novinara teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.
– Ko novinara teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši i ako je usljed toga doveden u opasnost život novinara ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oštećen ili oslabljen neki važan dio njegovog tijela ili važan organ ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad novinara ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
– Ako je je usljed ovih djela nastupila smrt novinara, učinilac će se kazniti zatvorom pet do petnaest godina.
– Dopunom člana 165 se sankcionišu učinioci koji silom ili prijetnjom prinude novinara u vezi sa obavljanjem njegovog posla.
– Tako, ko novinara silom ili prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi i to uradi na svirep način ili prijetnjom ubistvom ili teškom tjelesnom povredom ili otmicom, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
– Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko krivično djelo učini prema novinaru ili licu koje obavlja poslove od javnog značaja u vezi sa obavljanjem tih poslova.
– Ako je usljed ovih djela nastupila teška tjelesna povreda ili druge teške posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
– Ako je usljed ovih djela nastupila smrt novinara ili je djelo izvršeno od strane više lica na organizovan način, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.
– Ko ugrozi sigurnost novinara prijetnjom da će napasti na život ili tijelo novinara ili njemu bliskog lica kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina
– Poslednja izmjena u članu 179 se odnosi na oštrije kazne za neovlašćeno sprečavanje i ometanje objavljivanja putem medija informacija od javnog značaja.
– Ko neovlašćeno spriječi ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari ili neovlašćeno spriječi ili ometa emitovanje radio ili televizijskog programa, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
– Za izvršenje ovih djela kazniće se i onaj ko neovlašćeno spriječi ili ometa objavljivanje putem medija informacija od javnog značaja.
– Ako ova djela učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Preporučeno
