“Morali bismo da poboljšamo naš destinacijski menadžment i da promijenimo model upravljanja turizmom. Imamo marketing strategiju turizma koju su nam radili Španci i koja je 2018. ili 2019. usvojena, ali ona nije primjenjivana jer se u međuvremenu promijenila vlast, pa je bila korona, a većina usmjerenja iz te stratgije vrijede i danas”, ocijenjuje naš sagovorni i dodaje da bi trebalo da se vratimo ovoj strategiji ili je u nečemu dopunimo ukoliko je potrebno.
U navedenoj strategiji, podsjeća on, navodi se koja su nama primarna tržišta, na koji način na tim tržištima treba da nastupimo, kao i kako da se destinacijski organizujemo. Time bismo mogli da prevaziđemo našu manu lošeg destinacijskog upravljanja. On smatra da treba da nađemo načine kako da se umrežimo, kako zajednički da nastupamo na organizovanim tržištima i kakav model detinacijskog upravljanja da imamo, odnosno na koji način da počnemo rješavati naš problem apsolutne dominacije kolektivnog smještaja.Primjena ove strategije, međutim, tvrdi Ratković, otežana jer se sa promjenom vlasti mijenja strateška orjentacija države.
“Kod nas je veliko hrvanje oko strateške orjentacije, hoćemo li mi biti nezavisna država ili ćemo bit poluzavisna država od jedne druge susjedne države. Hoćemo li imati svoju strategiju i svoje ekonomske ciljeve ili ćemo se podređivati ciljevima neke druge države. Hoćemo li ići ka evropskoj integraciji, ili ćemo folirati da idemo ka evropskoj integraciji , a pokušavati da skrenemo stranputicom neke balkanske integracije, koja nije nikada imala izglede na ozbiljan uspjeh, a pogotovo danas kada nemamo uređene ni bilateralne odnose. Mi hoćemo da pravimo Otvoreni Balkan sa zemljama koje između sebe imaju problem u bilateralnim odnosima. Jedna država ne priznaje niz drugih država i miješa se u njihove unutrašnje stvari pod firmom zaštite interesa svojeg naciona u tim državama. Tako destabilizuje te države”, navodi naš sagovornik.
On takođe podsjeća da je makroekonomska stabilnost preduslov za razvoj turizma.
“Dakle, mi moramo “ohladiti” političku atmosferu, uvesti normalno stanje u našu državu da bi mogli da razvijamo turizam. Ta makroekonomska stabilnost je preduslov, jer su glavni sukobi u Crnoj Gori oko karaktera države”, nedvosmislen je Ratković.
Nemamo model za umrežavanje, prepušteni smo siromašnom lokalnom tržištu u kratkoj sezoni
Osvrćući se na profil turističkog smještaja u našoj zemlji, on kaže da imamo dosta kapaciteta u privatnom, odnosno, porodičnom smještaju, kako ga treba pravilno nazivati, jer je nužno napraviti distinkciju u odnosu na hotele koji su takođe u privatnom vlasništvu. Ovaj vid turističke ponude prema Ratkovićevom uvjerenju nije dobro organizovan i nema pravu podršku države.
Porodični smještaj je, prema procjenama zastupljen sa oko 31-32 odsto, jer mi nemamo tačnu evidenciju, dok sekundarno stanovanje koje podrazumijeva vikend stanove, kuće i domaćinstva čini oko 56 odsto.
“Te vrste objekata nesrazmjerno puno učestvuju u ukupnoj strukturi smještaja u Crnoj Gori. Vjerovatno se veći dio sekundarnog stanovanja izdaje u sivoj zoni, a jedan veći dio domaćinstava porodičnog smještaja se izdaje legalno. Možda ima jedan određeni dio koji je siva zona, ili djelimično siva zona i oni su van sistema, van stimulansa, van organizovanja”, upozorava Ratković.
On podsjeća i da osnovni smještaj u Crnoj Gori čini oko 10 posto ukupnog smještaja, a hoteli su tu sa oko osam posto, što je, kako tvrdi, najgora struktura na svijetu. Većina mediteranskih zemalje, ide sa osnovnim smještajem, gdje hoteli dominiraju sa preko 50 posto, a negdje i 60 i 70 posto. Ima zemalja gdje su u osnovnom smještaju 100 posto hoteli.
“Nedavno smo imali priliku da boravimo na kongresu u Hrvatskoj u Splitu koji je bio posvećen porodičnom smještaju koji je i kod njih takođe značajan. Međutim to je izrazito dobro organizovano. Oni su povezani, umreženi, idu organizovano na inostrano tržište. Glavno tržište za porodični smještaj Hrvatske su italijanski turisti. Znamo da su oni jako dobri potrošači, da žele ne samo primorska mjesta, odnosno mjesta blizu obale, nego i ona u zaleđu, ruralne vile, agroturizam I imaju izuzetnu popunjenost kapaciteta, koja malo zaostaje za hotelskom popunjenošću”, ističe naš sagovornik.
Toga, kako on objašnjava, kod nas uglavnom nema i to je prepušteno entuzijazmu nekih udruženja.
“Ta udruženja ne mogu biti prava, jer u našem zakonu nemamo modela za poslovno udruživanje. Jer ako želite da napravite neku interesnu integraciju u hotelskoj industriji, ili u porodičnom smještaju morate da koristite model NVO, a nijeste NVO. Tako da tu ima više problema. Vlasnici porodičnog smještaja ističu da imaju problem sa zatvorenošću prema organizovanim tržištima Zapadne Evrope, koja generišu dugu sezonu, dobru popunjenost i kontinuitet punjenja, a to ne može da se radi bez umrežavanja. Mi nemamo modela za umrežavanje i prepušteni smo siromašnom lokalnom tržištu u kratkoj sezoni”, sa žaljenjem konstatuje Ratković.
Kako objašnjava, mogi ljudi usljed navale izbjeglica, ove godine su odustali od izdavanja porodičnog smještaja, jer su izgledi za zaradu mali i ko je god bio u prilici on je na godinu ili više taj smještaj izdao najčešće Ukrajincima, Rusima ili možda Turcima.
“Tako da je zabrinjavajuće da dobar dio tih kapaciteta pokušava da napravi zaokret i da to izdaje kao nekretninu na duži rok, a da odustane od turističke djelatnosti, što je velika društvena šteta i šteta za same vlasnike tih objekata”, ocjenjuje Ratković.
On zato insistira na neophodnosti uvođenja reformi u turizmu ukupno, a ne samo u tom najbrojnijem dijelu, uslovno rečeno, komplementarnog smještaja, nego i u osnovnom smještaju.
“Moramo kao sve mediteranske zemlje da se oranizujemo na nivou destinacije i kao što je marketing strategija predvidjela da idemo na najjača zapadno-evropska tržišta. S obzirom na to da je Crna Gora pretežno aviodestinacija, trebali bi kao što funkcioniše čitav Mediteran da slijedimo njihov primjer, jer smo se tako razvijali prije devedesete godine. Da organizovano idemo na najjača tržišta Evrope i da imamo ugovore sa turoperatorima”, navodi naš sagovornik.
On takođe podsjeća da Hrvatska ima više od polovine obale u režimu autoturista, koji mogu da dođu za dana, dok je ona druga polovina, ili možda trećina predisponirana kao i mi da bude aviodestinacija.
Preporučeno
“Ali oni rade sa 300 do 400 turoperatora sa najjačih zapadno-evropskih tržišta, a kod nas je to splasnulo jer se vlasti ne bave destinacijskim upravljanjem. Dakle, morali bi da se pozabavimo strukturnom reformom i naše turističke ponude i tražnje i da obnovimo pozicije na organizovanim evropskim tržištima kakve imaju sve zemlje Mediterana, a to je tržište Njemačke, Ujednjenog Kraljevstva, skandinavskih zemalja, francusko tržište. Na taj način ćemo riješiti i problem porodičnog i osnovnog smještaja, koji podrazumijeva hotele i slične objekte”, zaključuje Ratković.
Video