Emil Briks, direktor Bečke škola međunarodnih studija rekao je da je njemački kancelar donio dobru odluku kada je ovaj momenat u ruskoj agresiji na Ukrajinu nazvao prekretnicom. Ipak, smatra Briks, bilo je potrebno više posvećenosti od strane EU.

“Sada viidmo solidarnost kroz zajednica 27 članica, imamo 11 paketa pomoći što je naša i moralna obaveza. To je važna obaveza, dio onoga što nam treba ali potrebno je više. Države članice različito pristupaju ratu. Dobar primjer je Mađarska, ali ona nije jedini primjer. Ipak, ona je članica NATO i ne podržava potpuno naše napore koje preduzimamo prema Rusiji. To nije dobar znak. Naš odgovor u pogledu bezbjednosti daje utisak da je časa polupuna i poluprazna. Švedska i Finska nisu slučajno zaključile da treba da postanu članica NATO, već su to odlučile zato što ne žele da se oslanjaju na EU kada je u pitanju bezbjednost. NATO je jedini akter koji se bavi pitanjem bezbjednosti u Evropi”, ocijenio je Briks.

Briks smatra da u velikoj mjeri naša bezbjednost zavisi od NATO, dok EU nije u poziciji da da slične bezbjednosne garancije, kao što to može učiniti alijansa. 

Iulian Čifu, predsjednik Centra za prevenciju sukoba, rekao je da pojedine zemlje Evrope nisu očekivali da će početi ratu u Ukrajini.

“Znali smo za strane planove da se izvrši invazija, ali to se desilo i tokom anekcije Krima. Sve se dešavalo u tom južnom dijelu, a to je vezano za uvjerenje Rusije da im treba izlaz na topla mora i direktna veza sa Mediteranom. Ono što se dešava u Crnom moru utiče na EU i bezbjednost u cjelini”, rekao je Čifu.

Čifu smatra da je za vrijeme mandata njemačkog kancelara Olafa Šolca, došlo do dramatične promjene njemačke politike.

“Nije se to desilo preko noći. Svi smo znali da će doći do rata. Neke zemlje nisu vjerovale. Šolc je formirao grupu koja je uradila nacrt ove opcije iako nije vjerovao da će do rata doći. Tri ili četiri dana prije početka rata, rekao je da se tu radi samo o pritisku, da žele da dobiju nešto od Ukrajine”, rekao je Čifu.

Kazao je da je važna odluka to što će saveznice NATO, kako su obećale, povećati izdvajanja za odbranu. 

“Ako razmišljamo da intenzivan rat može da započne, to znači da moramo da se pripremimo za ta dešavanja, da vidimo da li nam profesionalna vojska pomaže, ako ne da pređemo na sistem redovne vojne službe”, naveo je Čifu, dodajući da je važan nivo saradnje koji postoji između NATO, EU, G7 zemalja i demokratske zajednice koja podržava promjene. 

Ne smijemo dozvoliti da Ukrajina izgubi ovaj rat – zaključio je Čifu, dodajući da smo vidjeli koliko je teško povratiti teritorije kada jednom budu okupirane. 

Nikol Kanig, politički šef Minhenske bezbjednosne konferencije saglasna je, da je u slučaju evropske bezbjednosti, čaša polupuna i poluprazna.

Kanig ukazuje na to da su se desile neke značajne promjene, ali da ih i dalje nema dovoljno, za ovako značajan trenutak.

“Prva promjena je izdvajanje za odbranu. Povećanje su najavile 24 zemlje. Ako se ova obećanja ispune, to će u velikoj mjeri pozitivno uticati na bezbjednost”, rekla je Kanig. Kada je u pitanju saradnja među saveznicima, podsjetila je da u okviru EU postoji poseban program podrške Ukrajini, gdje je do sada uloženo 5,6 milijardi eura.

Kanig je kazala da kratkoročno treba pomoći Ukrajini, dok je dugoročno važno ispuniti obećanje o povećanju izdajanja. Ona je pozvala EU da postepeno integriše Ukrajinu u svoje inicijative.