STANDARD: Crna Gora obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti. Da li je država danas sigurnija u svom identitetu i institucijama, ili je politički vraćena u fazu u kojoj se ponovo mora braniti ono što je 21. maja 2006. odlučeno?

MARKOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje započeo bih konstatacijom da Crna Gora više nikada neće izgubiti svoju nezavisnost i suverenost. Uzaludna su nadanja onih spolja i ovih iznutra da će doći vrijeme kada će Crna Gora preispitivati tekovine 21. maja 2006. godine.

Ali je tačno i da danas, nakon 20 godina od obnove nezavisnosti, institucije nijesu dovoljno snažne i otporne na vidljive pokušaje osporavanja i dezintegracije našeg ustavno-pravnog i političkog uređenja.

SA PREZIROM GLEDAM NA ONE KOJI NE POŠTUJU DAN NEZAVISNOSTI

STANDARD: Kako gledate na činjenicu da pojedini predsjednici opština i lokalne vlasti odbijaju ili izbjegavaju da obilježe Dan nezavisnosti, iako je riječ o državnom prazniku, a ne o prazniku jedne partije ili jednog političkog bloka?

MARKOVIĆ: Sa prezirom, kako drugačije. Radi se, nažalost, o lokalnim zvaničnicima koji nemaju izgrađen lični, politički niti institucionalni integritet. Kako su došli, tako će i proći.

Pa ni svi Francuzi nijesu zadovoljni što je Francuska u EU, pa ne mrze svoju državu, nego je vole i poštuju. To govori i o karakteru ove vlasti, kada prvaci njihove politike imaju ovakav odnos prema državi.

Siguran sam da će građani na narednim izborima ovim incidentnim likovima pokazati da im nije mjesto u institucijama.

STANDARD: Da li je ignorisanje Dana nezavisnosti od strane nosilaca javnih funkcija politički stav na koji imaju pravo, ili institucionalno nepoštovanje države iz čijeg budžeta primaju plate i čije zakone sprovode?

MARKOVIĆ: Svakog državnog funkcionera obavezuje Ustav države. Kada su birani, polažu zakletvu poštovanja Ustava i zakona. Državni praznici su ustanovljeni zakonom.

Oni koji ne poštuju zakone treba da odgovaraju, a politički moraju biti promijenjeni. Nažalost, mi živimo vrijeme selektivne pravde, a trpimo posljedice odluke građana na izborima 2020. godine.

Vjerujem da građani nikada više neće dozvoliti da imamo ovakvu vlast, koja ne samo da ne poštuje politički sistem, nego ni Ustav i zakone sopstvene države.

NA SCENI JE PLANSKO SLABLJENJE DRŽAVE

STANDARD: Može li se govoriti o funkcionalnoj državi ako dio vlasti učestvuje u njenim institucijama, koristi njene resurse i međunarodni subjektivitet, a istovremeno javno ili prećutno negira 21. maj kao temelj moderne Crne Gore?

MARKOVIĆ: Svakog dana i na brojnim primjerima pokazuje se da nemamo funkcionalnu državu i jake institucije. Mi na sceni imamo plansko slabljenje države i obesmišljavanje institucija.

Nije slučajno ni emotivno uspostavljena krilatica o “oslobođenju” nakon izbora 2020. godine. To je platforma za svaku vrstu relativizacije i revizije prošlosti. Ne samo perioda prethodne vlasti, nego i procesa i događaja od 1918. godine pa do danas.

STANDARD: Da li je danas u Crnoj Gori na djelu politička relativizacija nezavisnosti – pokušaj da se 21. maj predstavi kao datum podjela, a ne kao odluka građana potvrđena na referendumu i priznata od međunarodne zajednice?

MARKOVIĆ: Već sam dijelom odgovorio na ovo pitanje. Većina stranaka ove vlasti bile su protiv nezavisnosti, a u nastavku i protiv naše evropske i evroatlantske integracije.

Oni nijesu bili samo protiv obnove nezavisnosti, nego i protiv vrijednosti na kojima je ona nastala, prije svega njenog građanskog i antifašističkog karaktera. I dok danas pjevaju o evropskoj i NATO Crnoj Gori, istovremeno promovišu ideologiju četništva i sprovode politiku etnofederalizacije.

OVA VLADA SLUŽI STRANAČKIM INTERESIMA I POLITIČKOJ POHLEPI

STANDARD: Da li Vlada Milojka Spajića ima snage i političke volje da zaštiti državne simbole, praznike i ustavni karakter Crne Gore, ili izbjegava sukob sa akterima od kojih zavisi parlamentarna većina?

MARKOVIĆ: Po Ustavu, Vlada vodi spoljnu i unutrašnju politiku. Ona je dužna da čuva stabilnost i od unutrašnjih i od spoljnih uticaja.

Evidentno je da ona to ne radi, a ima priliku i dužnost da svakog dana reaguje. Ovo je Vlada koja služi stranačkim interesima, njihovim ideološkim i programskim ciljevima, Vlada koja služi političkoj pohlepi na štetu državnog i javnog interesa.

STANDARD: Koliko je opasno kada se negacija nezavisnosti više ne pojavljuje samo kao retorika marginalnih grupa, već dolazi od ljudi koji vode opštine, sjede u vlasti ili utiču na državne politike?

MARKOVIĆ: Veoma je opasno i, naravno, nedozvoljeno, ali i osuđeno na neuspjeh. Žilava je građanska i antifašistička Crna Gora. Brzo će doći kraj ovoj zebnji i sivilu.

VLAST JE ODGOVORNA, ALI I OPOZICIJA JE BILA TERET IZGRADNJI INSTITUCIJA

STANDARD: Kakvu odgovornost za današnje stanje snose partije koje su vodile Crnu Goru nakon 2006. godine? Da li je napravljena greška time što se smatralo da je pitanje državnog identiteta trajno riješeno samim referendumom?

MARKOVIĆ: Za svaku slabost ili nedostatak u politici i vođenju države odgovorna je vlast, ali isto tako i opozicija. Ona nije u Vladi, ali jeste u parlamentu.

Opozicija za 15 godina od nezavisnosti nijednog dana nije bila konstruktivna. Sjećate se bojkota, blokada i protesta na evropskom putu. Nijesu podržali nijedan zakon. Podržana spolja, bila je težak teret za izgradnju jake države i institucija.

Ali je ipak ta vlast donijela državu građanima. Veliko je to dostignuće, ali značajan broj njih nikada je nije prihvatio kao svoju državu. Teško je u tim okolnostima bilo uraditi sve što je bilo potrebno, ali se moralo i moglo više.

21. MAJ JE OPOMENA KAKO JE ŽIVJETI BEZ SVOJE DRŽAVE

STANDARD: Da li 21. maj 2026. vidite više kao jubilej za slavlje ili kao upozorenje da se nezavisnost, ako se ne brani institucijama i političkom odgovornošću, može formalno imati, a suštinski prazniti iznutra?

MARKOVIĆ: Dvadeset prvi maj ne može nikako biti samo jubilej. To je jedan od najvažnijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore.

Slaveći ga i obilježavajući, mi se podsjećamo na našu slavnu državotvornost, ali i ogromnu patnju boreći se za njen opstanak. On će uvijek biti opomena i podsjećanje kako je živjeti bez svoje države i motiv da nikada više ne dopustimo da je izgubimo.

STANDARD: Imajući u vidu aktuelnu političku situaciju i jačanje snaga koje otvoreno ili prikriveno dovode u pitanje temeljne vrijednosti 21. maja, da li na narednim izborima ima smisla objedinjavati državotvorne, građanske i proevropske snage u neku vrstu šireg crnogorskog bloka? Šta je, po Vašem mišljenju, politički racionalnije: jedan široki građanski i državotvorni blok, dvije programski bliske kolone koje bi pokrile širi birački prostor, ili samostalan nastup partija uz postizbornu saradnju?

MARKOVIĆ: Trebalo je da protekne šest godina bahate, neodgovorne, nesposobne vlasti da jake parlamentarne suverenističke stranke shvate da trka za rejtingom i mandatima i progon političke alternative guše demokratiju, slobode, ali i prilike za promjenu vlasti.

Zrelo je vrijeme da se političkom solidarnošću, bez sujete građanskog i suverenističkog bloka, pruži jasnija i bolja ponuda glasačima koji žele promjene.

Siguran sam da jedna kolona nije u korist demokratije, ali ni ozbiljne prilike za promjenu ove vlasti.