Video
Evropska komisija je predložila nekoliko izmjena u svom sedmogodišnjem budžetu EU u pokušaju da spriječi pobunu u Evropskom parlamentu, prema dokumentu u koji je briselski POLITICO imao uvid.
Davši ustupke po osjetljivim pitanjima, moćna izvršna vlast EU nastoji da neutralizuje prijetnju većine poslanika u Parlamentu da odbace njen plan od 1,8 triliona eura za finansiranje EU.
Potez Komisije dolazi nekoliko sati prije ključnog virtuelnog sastanka danas između predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropskog parlamenta Roberte Metsole i premijerke Danske Mete Frederiksen, čija zemlja trenutno ima rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU.
Današnji sastanak je posljednji pokušaj da se postigne kompromis pred sve napetijim odnosima između Parlamenta i Komisije. Novi budžet zahtijeva odobrenje Parlamenta prije nego što stupi na snagu 2028. godine.
Predlaganje izmjena sopstvenog budžetskog prijedloga od strane Komisije je veoma neuobičajeno – i predstavlja odgovor na pritisak četiri partije koje čine tradicionalnu centrističku većinu u Parlamentu.
U oktobru su Evropska narodna partija, centristički Renew, Zeleni i Progresivni savez socijalista i demokrata poslali Fon der Lajen listu željenih izmjena, koje su obrađene dokumentu.
Predložene izmjene će izazvati kontroverze u nacionalnim prijestonicama, koje trenutno dopunjavaju Komisijin prijedlog i generalno se protive davanju ranih ustupaka Parlamentu.
Jedan diplomata EU rekao je da bi formalno predlaganje izmjena sopstvenog prijedloga od strane Komisije moglo zakomplikovati tekuće pregovore u Savjetu.
„[Parlament] vidi situaciju kao način da dobije institucionalnu bitku“ protiv Savjeta, rekao je on.
Odgovarajući na slične argumente, zvaničnik Evropskog parlamenta rekao je da bi postizanje dogovora sjutra značilo „rješavanje ovog pitanja u ranoj fazi [tako da] ne moramo da se vraćamo na njega kasnije“.
Koje su predložene izmjene?
Parlament se protivi Komisijinim planovima za višegodišnji finansijski okvir (MFF) zbog važnih promjena u regionalnim i poljoprivrednim isplatama, koje čine oko polovinu ukupnog budžeta.
Većina poslanika tvrdi da predložene reforme izbacuju Parlament i regionalne lidere iz procesa odlučivanja i daju previše moći nacionalnim vladama.
Da bi odgovorila na ove pritužbe, Komisija je juče predložila „cilj za ruralna područja“ koji bi obavezao vlade da 10 odsto ukupnih iznosa nacionalnih planova potroše na poljoprivredu.
Ovo je pored 300 milijardi eura direktnog finansiranja poljoprivrednika koje je već uključeno u originalni prijedlog iz jula.
„To je manje-više ono što smo tražili“, rekao je jedan viši poslanik uključen u diskusije.
Ali nekoliko drugih poslanika nije bilo toliko pozitivno.
„To je korak u pravom smjeru, ali nije proboj“, rekao je drugi poslanik koji radi na ovom predmetu.
Još jedna tačka sporenja je Komisijin prijedlog da se regionalni i poljoprivredni budžet spoje u jedan zajednički fond kojim bi upravljale nacionalne vlade, koje bi imale značajnu slobodu u odlučivanju kako da troše novac.
To je izazvalo bijes među gradonačelnicima i regionalnim liderima, koji se plaše da neće imati pravo glasa u vezi sa tim sredstvima.
Da bi riješila ovaj problem, izvršna vlast EU sada je predložila da regionalni lideri dobiju više ovlašćenja u određivanju načina trošenja novca, uključujući i mjesto za stolom na ključnim planerskim sastancima između nacionalnih vlada i službenika Komisije.
Kao dodatni ustupak, Komisija je predložila garancije za smanjenje rizika da nacionalne vlade smanje isplate razvijenijim regionima. Ovo dolazi pored garancije od 218 milijardi eura za isplate siromašnijim područjima iz jula.
Preporučeno
Na kraju, Komisija je predložila da Parlament dobije veću ulogu u odlučivanju o tome kako se troši javno finansiranje EU.
