Picula je, predstavljajući izvještaj o Srbiji, kazao da dokument ukazuje na slab napredak, ili potpuni izostanak napretka, u brojnim oblastima važnim za evropske integracije.
“Zabilježen je slab napredak u brojnim poglavljima, ako ga je uopšte bilo”, rekao je Picula, navodeći da su reforme neophodne prije pristupanja Evropskoj uniji, ali da Srbija u tom procesu zaostaje.
On je ukazao na probleme u oblastima vladavine prava, izbornog procesa, slobode medija i položaja civilnog društva, ocjenjujući da postoji nazadovanje kada je riječ o demokratskim standardima.
“Postoji veliki jaz između građana Srbije koji podržavaju Evropsku uniju i političke realnosti u zemlji”, kazao je Picula, podsjećajući na nezadovoljstvo javnosti nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i pitanja koja su otvorena u vezi sa odgovornošću institucija.
Picula je istakao da je posebno zabrinjavajući odnos prema nezavisnim medijima, kao i nedostatak napretka u reformama koje se odnose na pravosuđe i demokratske institucije.
“Vlada Srbije je rekla da je pristupanje Uniji strateški cilj, ali činjenice to ne podržavaju”, poručio je Picula.
Govoreći o preporukama, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju naveo je da je potrebno dodatno raditi na jačanju civilnog društva, nezavisnosti pravosuđa i sprovođenju reformi.
Picula je ocijenio i da se Srbija nije u dovoljnoj mjeri uskladila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, navodeći primjere pojedinih međunarodnih aktivnosti srpskih zvaničnika.
On je dodao da evropski standardi moraju biti ispunjeni prije daljeg napretka u pregovorima o članstvu, uključujući i eventualno otvaranje novih pregovaračkih poglavlja.
Preporučeno














