Zemljama kandidatima, od kojih neke već decenijama čekaju da postanu članice EU, biće ponuđena do sada nezabilježena „postepena integracija“ u jedinstveno tržište, uključujući trgovinu bez prepreka i pristup istraživačkim programima, dok traje proces pristupanja, navodi se u nacrtu plana, čije djelove objavljuje Politiko.

„Jedinstveno tržište je prvi prioritet za ekonomsku konvergenciju“, navodi se u dokumentu o pogodnostima koje bi zemljama kandidatima trebalo ponuditi prije proširenja.

„Ranija integracija otvorila bi mogućnosti za kompanije iz Unije, ojačala evropske lance vrijednosti i smanjila strateške zavisnosti. Komisija će utvrditi gdje potvrđena regulatorna usklađenost i kapaciteti za sprovođenje propisa omogućavaju dublje učešće u istraživanju, inovacijama i industrijskoj saradnji, kao i širi pristup tržištu. Prednost bi trebalo dati mogućnostima koje unapređuju pripreme za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama.“

Dokument, čiju je izradu nadgledao Aleksandr Adam, jedan od najviših savjetnika Ursule fon der Lajen i nekadašnji saradnik francuskog predsjednika Emanuela Makrona, iz korijena bi promijenio pristup EU zemljama u njenom susjedstvu. Trenutno su gotovo sve ekonomske koristi od bliže saradnje rezervisane za članice, dok nijedna nova država nije pristupila EU od Hrvatske 2013. godine.

U okviru Adamovog paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori biće ponuđene „mape puta“ osmišljene da ubrzaju proces njihovog pristupanja u narednim godinama. Za druge, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces se odužio – uz sve veću bojazan da bi mogle da izgube interesovanje ili da se približe Rusiji ili Kini, piše briselski portal.

Prema planu Komisije, ekonomske pogodnosti ponuđene zemljama kandidatima zavisiće od njihove podrške spoljnopolitičkim ciljevima EU, dok će pristup jedinstvenom tržištu biti uslovljen time da ključne tehnologije ne dijele sa neprijateljski nastrojenim državama i trgovinskim rivalima.

„Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuju, učešće u osjetljivim sektorima mora biti praćeno saradnjom u oblasti kontrole investicija, kontrole izvoza, sprovođenja sankcija i zaštite osjetljivih tehnologija“, navodi se u dokumentu.

„Prilikom procjene pristupa trebalo bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične zavisnosti i sposobnost upravljanja rizicima po infrastrukturu i lance snabdijevanja. Tamo gdje ti uslovi nijesu ispunjeni, obim učešća trebalo bi prilagoditi u okviru odgovarajućeg instrumenta.“

Među oblastima koje se razmatraju za bližu saradnju nalaze se poluprovodnici, kvantne tehnologije, biotehnologija, vještačka inteligencija i svemirske tehnologije.

U čekaonici

Fon der Lajen u srijedu stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po Zapadnom Balkanu. Posjetiće i Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koji prema novom planu neće dobiti ubrzani put ka članstvu u EU, a tokom posjete govoriće i o ekonomskim koristima od bližeg usklađivanja sa Unijom.

„Postepena integracija trebalo bi da donese opipljive koristi našim građanima i kompanijama“, rekao je za POLITICO kosovski premijer Aljbin Kurti. „Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, evropskim fondovima i finansijskim programima, kao i zajedničkim programima u oblastima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture.“

„Podržavamo postepenu integraciju, ali ona mora biti put ka punopravnom članstvu u EU, a ne paralelni proces ili zamjena za članstvo. Kosovo je spremno da uradi svoj dio posla“, dodao je Kurti.

Prema dokumentu, krajnji cilj zemalja kandidata trebalo bi da bude punopravno članstvo u EU.

„Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme: zemlje kandidati moraju da završe rigorozan proces zasnovan na zaslugama i sprovedu dalekosežne i trajne reforme“, navodi se. „To vrijeme trebalo bi u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica i produbila postepena integracija u oblastima od zajedničkog interesa.“

Međutim, pogodnosti će zavisiti od toga da li zemlje ispunjavaju svoje obaveze.

„Tamo gdje te obaveze nijesu ispunjene, učešće mora ostati reverzibilno. Pristup bi trebalo suspendovati ili ukinuti kada za to postoje razlozi“, upozorava se u predlogu.

Unutrašnje promjene

Sadašnje članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti da nove zemlje budu primljene u blok, a zatim odustanu od svojih obaveza i poremete ključne politike. Mađarska je pod premijerom Viktorom Orbanom koristila pravo veta kako bi blokirala sankcije Rusiji i podršku Ukrajini.

Adamov dokument – koji bi visokim zvaničnicima trebalo da bude predstavljen 6. oktobra, nakon povratka Fon der Lajen sa Zapadnog Balkana – predložiće nove uslove za zemlje koje pristupaju Uniji kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti demokratije i vladavine prava.

„Proces pristupanja mora da obezbijedi više od pravne usklađenosti“, navodi se. „Institucije moraju da funkcionišu u praksi, a reforme moraju biti trajne. Praćenje, podsticaji i mehanizmi sprovođenja zato bi trebalo da čine kontinuirani okvir koji se proteže i na period nakon pristupanja.“

Međutim, i EU će se mijenjati kako bi se prilagodila većem broju članica, čime bi otišla znatno dalje od zajednice bogatih zapadnoevropskih demokratija kakva je prvobitno bila zamišljena. Blok može da promijeni svoja pravila kako bi bio manje podložan volji pojedinačnih članica, zaključuje se u dokumentu, i to bez ponovnog otvaranja temeljnih odredaba prava EU, što bi potencijalno moglo da pokrene referendume širom Unije.

„Komisija podržava izmjene Ugovora tamo gdje je to neophodno, ali smatra da bi mjere koje su već dostupne u okviru Ugovora trebalo sada primijeniti“, zaključuje se.

Među opcijama koje se razmatraju jeste i omogućavanje da se više odluka donosi kvalifikovanom većinom država članica.

„Glasanje kvalifikovanom većinom već je opšte pravilo prema Ugovorima, ali je jednoglasnost i dalje potrebna u nekoliko strateški važnih oblasti. Kako broj članica raste, vjerovatno će rasti i rizik od odlaganja ili blokada“, navodi se.

Takozvane prelazne, odnosno „passerelle“ klauzule, koje omogućavaju donošenje odluka većinom umjesto jednoglasno, mogle bi da se koriste kako bi se olakšalo usvajanje sankcija, odgovora na krize u oblasti ljudskih prava i odluka o slanju civilnih misija u zone sukoba, navodi se u dokumentu. Međutim, da bi se te klauzule uopšte aktivirale, potrebna je jednoglasna podrška država članica.

Lideri zemalja EU biće pozvani da se izjasne o tome kako primati nove članice u blok i šta ponuditi onima koje još čekaju, na dvodnevnom samitu u Briselu koji počinje 15. oktobra.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da novi predlozi, zajedno sa podrškom država članica ubrzanju procesa, pružaju priliku za „jesen proširenja“, tokom koje bi mogle da budu sprovedene promjene bez presedana.