Video
On je u Madridu, gdje prisustvuje NATO samitu, rekao da ruska invazija na Ukrajinu nije samo pitanje te dvije zemlje, ističuči da aktuelna politika pokušava da uruši evropski sistem vrijednosti i evropsko jedinstvo.
”Zbog toga ta politika traži saveznike i prostor za penetraciju u svakom dijelu Evrope. Traži ga među svojim političkim istomišljenicima i liderima i partijama koje su euro-skeptične i koji su protivnici evropskog ujedinjenja i trajanja euro-atlantskog saveza”, kazao je Đukanović novinarima u Madridu.
Prema njegovim riječima, nije slučajno da je među prioritetnim izborima aktuelne ruske politike Zapadni Balkan.
”Nije slučajno jer se realno pretpostavlja da su u tom regionu države još uvijek prilično slabe. S druge strane, računa se na neke proruske sentimente koji su istorijski utemeljene u tom regionu. Računa se na zloupotrebu tih sentimenata kako bi se preporučilo tom dijelu javnosti da izbor evropskih integracija i pripadnost NATO-u nije dobar izbor. Zato se to pokušalo u Crnoj Gori 2016. godine kada smo bili na vratima NATO-a. Nemojte da se uopšte pitamo da li će Rusija to pokušati u Bosni i Hercegovini. Neće pokušati, nego se pokušava u svakom dijelu Zapadnog Balkana iz razloga koji sam naveo. Ali, pokušava se i svuda u Evropi gdje je moguće da se podrije evropski sistem vrijednosti”, naglasio je Đukanović.
Zato, kako je rekao, ova situacija mora biti mobilišuća za svakog Evropljanina, jer se brani velika tekovina.
”Mi smo ljudi koji smo naučili na slobodu, demokratiju, vladavinu prava, tržišnu ekonomiju i evropske vrijednosti. Ovo je atak na sve te vrijednosti, zato svako mora da doprinese odbrani tih tekovina evropskog razvoja poslije Drugog svjetskog rata”, poručio je Đukanović.
Na pitanje kakava će biti uloga Crne Gore u jačanju stabilnosti, posebno kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Đukanović je odgovorio da je duboko uvjeren da toj zemlji treba duboka pažnja međunarodne zajednice. On je ocijenio da je međunarodna zajednica u posljednjim godinama značajno popustila sa svojom ulogom u Bosni i da je to jedan od uzroka zbog čega se sada u toj zemlji osjeća opet onaj ” vjerovali smo sahranjeni dah retrogradnih, nacionalističkih politika”, koje realno prijete daljom dezintegraciji i sprječavaju funkcionalnost Bosne i zaustavljaju ostvarivanjen njenih evropskih ambicija.
”U svim dokumentima NATO, a prije ovog samita, BiH, Gruzija i Moldavija su prepoznate kao zemlje koje su izložene posebnom riziku u kontekstu ukrajinske krize. Tu ocjenu je Crna Gora podržala i iz nje izvodili stav da država treba da pokloni posebnu pažnju, ne samo od strane NATO-a, već i Evropske unije. Prije nekoliko dana na Samitu EU u Briselu sam iz tog razloga predložio da se BiH da status kandidata, kakav je dat Ukrajini i Moldaviji. Nijesam bio jedini koji se za to zalagao, bilo je dosta predstavnika regiona koji su ponavljali argumentaciju u prilog takvoj odluci. Nažalost, EU se u ovom trenutku opredijelila da taj status dodijeli samoj Ukrajini i Moldaviji, ali sa jasnom spremnošću da u narednom periodu, iskreno vjerujem tokom ove godine dodijeli kandidatski status i Moldaviji i BiH”, naglasio je Đukanović.
Iskustvo sa Austrijom je veoma pozitivno
Na pitanje uloge Austrije na Zpaadnom Balkanu, predsjednik je rekao da je iskustvo sa tom zemljom veoma pozitivno. Istakao je da je Austrija bila aktivnija od drugih evropskih država u regionu i jugoistočnoj Evropi.
”U Austriji su svi premijeri sa Zapadnog Balkana, makar nekoliko puta godišnje imali pozive da razmjenjujemo informacije i ideje, ne samo sa ausrijskim političarima, nego i sa austrijskom biznis zajednicom koja je bila vrlo aktivna na Zapadnom Balkanu. To potvrđuje posljednji non pejper koji je Austrija dala, a koji se tiče Zapadnog Balkana i njegove evropske budućnosti”, istakao je Đukanović.
Preporučeno
Austrija, kako kaže, veoma dobro razumije važnost evropske integracije Zapadnog Balkana i nada se da će istrajati u promociji tog interesa u Evropskom savjetu i drugim evropskim tijelima.
