Video
U avgustu ove godine, drugi put u sedam mjeseci došlo je do pada Vlade.
U februaru je izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, a u avgustu Vladi Dritana Abazovića.
Po Ustavu Crne Gore, ukoliko dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona funkcioniše do izbora nove. Prema dosadašnjoj političkoj praksi, taj period se označava kao “tehnički mandat”.
Crnogorski zakoni nisu predvidjeli detaljnije kakva su ovlašćenja sastava Vlade kojem je uskraćeno povjerenje u Skupštini.
Tek Nacrtom zakona o Vladi, koji je izrađen 2022. godine, predviđeno je da Vlada – kojoj je prestao mandat, a koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu – “vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti”. To podrazumijeva, prema nacrtu zakona, izvršenje redovnih finansijskih i drugih obaveza.
Ovaj zakon tek treba da se nađe u Skupštini.
Pri sadašnjem stanju, premijerskog sata nema od pada aktuelnog kabineta niti su organizovani ministarski satovi, gdje bi članovi Vlade odgovarali na pitanja poslanika.
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović Kalezić kazala je u izjavi za Portal RTCG da ne postoji ustavna kategorija tehničkog mandata.
“Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje vlada do izbora nove Vlade i osim što joj Ustav zabranjuje da raspusti Skupštinu, sve ostale odluke ta Vlada može da donosi. Predlaže rebalans, realizuje budžetske obaveze kao i druge poslove predviđene Ustavom. Politička kriza je očigledno otvorila brojna pitanja primjene ustavnih normi i potvrdila neophodnost dolaženja do zakona o Vladi i Skupštini”, naglasila je Popović Kalezić.
Kako je navela naša sagovornica, mandat Vlade koja je izgubila povjerenje u Skupštini nije ograničen jer je ustavopisac predviđao da će skupštinska većina koja izglasa nepovjerenje ili ići na izglasavanje nove Vlade ili raspuštanje Skupštine.
Preporučeno
“Kako se u aktuelnoj praksi to nije desilo sada imamo još dublju političku, pa mogli bi reći i ustavno-institucionalnu krizu”, podvukla je Popović Kalezić.
